Kratka povijest čokolade

Od gorkog napitka do najslađeg užitka na svijetu

Općenito, dokumentirana povijest konditorskih proizvoda broji najmanje 4000 godina, a datira još od vremena kad su stari Egipćani na papirusima pisali o uživanju u slatkim zalogajima. Iako su se različiti slatki zalogaji prodavali na sajmovima još onih davnih godina prije Krista, čokolada ili točnije kakao, nisu se pojavili na sceni sve dok na svojim usjevima, u konstantnoj vlažnosti meksičke klime, pripadnici plemena Maja nisu otkrili vrijednost malog, ali urodom bogatog stabla kakaovca. Maje su bile i prvi narod koji je počeo s onim što bismo danas nazvali kultiviranim uzgojem kakaa.

Koliko je kakao bio važan govori činjenica da se koristio i kao sredstvo plaćanja, i kao obračunska jedinica. Jedan od meksičkih „grafita“ iz tog vremena prikazuje košaru koja sadrži 8000 zrna kakaa i predstavlja broj 8000.

Populacija Maja, koja je stoljećima živjela u Srednjoj Americi, započela je s  masovnom kolonizacijom sjevernog dijela Južne Amerike pa tako poluotok Yucatán postaje prva u povijesti poznata kakao plantaža. Narodi Srednje Amerike koristili su kakao zrna kao valutu za razmjenu, a neposredno prije 1000. godine zrno kakaa postalo je osnovni element izračuna. 1200. godine Asteci osvajaju teritorije Maja i uspostavljaju porezni danak koji se plaća u zrnima kakaa.

I Maje, i Asteci ubirali su zrna sa stabla kakaovca i od njih radili napitak koji su Asteci nazivali „xocoatl“ što etimološki čini korijen riječi čokolada. Prema asteškoj legendi, sjeme biljke kakaovca donešeno je iz raja, a mudrost i moć dolaze iz konzumiranja samih plodova.

Kakao stiže u Europu tek u 16. stoljeću i to samo u Španjolsku

Zrna kakaa, a kasnije i zaslađena čokolada se u Europi pojavljuju tek nakon Kolumbovog otkrića Amerike. Iako je Kristofor Kolumbo po povratku kući s četvrtog putovanja u Novi svijet, između ostalog donio i zrna kakaa, ona su prošla poprilično nezapaženo u usporedbi sa svim ostalim blagom. Za popularizaciju kakaa zaslužan je ipak jedan drugi Španjolac, pustolovac, istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Legenda kaže da je asteški kralj Montezuma, tragično ga zamijenivši za reinkarniranog asteškog boga Quetzalcoatla čiji se povratak čekao, osvajaču Cortésu priredio bogati banket na kojem se služio i čokoladni napitak. Cortés je zaplijenio sve plantaže kakaa, naravno ne iz kulinarskih ili gastronomskih razloga, već iz čistog profita jer je otkrio da mu upravo te plantaže garantiraju velike količine novca. 1528. godine Cortés se vraća u Španjolsku i donosi kakao, opremu i recepturu za spravljanje čokoladnog napitka te se upravo ta godina smatra službenom godinom dolaska kakaa u Europu. Iskreno, gorki se napitak na prvu uopće nije ni svidio Španjolcima, ali kad su mu kasnije dodali med i šećer od trske, a izbacili papar, vrlo je brzo postao popularan diljem Španjolske.

Ostatak Europe upoznaje kakao u 17. stoljeću

Španjolci su više od jednog stoljeća od ostatka Europe čuvali tajnu o postojanju i konzumiranju kakaa kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom pa se tako kakao po prvi puta 1645. godine širi van Španjolske i stiže prvo u Francusku kao dio miraza španjolske princeze Marije Tereze. Samo par godina kasnije, 1650. godine stiže i u Englesku. U Engleskoj se, u Londonu, otvara i prva kuća čokolade, a Englezi umjesto vode u čokoladni napitak dodaju mlijeko. Otada čokolada ubrzo postaje moderno piće diljem Europe, smatra se hranjivim i ljekovitim pićem, pripisuju mu se i afrodizijačka svojstva, ali u velikoj mjeri ostaje privilegija bogatih.

Kruta čokolada, najsličnija onoj kakvu danas poznajemo nastaje u Belgiji tek sredinom 19. stoljeća

Početkom 18. stoljeća čokolada se vraća na američki kontinent, pojavljuje se u bostonskim ljekarnama koje reklamiraju i prodaju čokoladu uveženu iz Europe. Europske zemlje sve više koloniziraju svijet s ciljem osiguravanja svoje vlastite opskrbe kakao zrnima, osvajaju plantaže diljem zapadne Indije, Afrike i Brazila. Godine 1795. Englez Joseph Fry izumljuje parni stroj za mljevenje zrna kakaa i na taj način počinje masovna proizvodnja čokolade koja polako pojeftinjuje, ali je još uvijek isključivo u tekućem obliku.

Početkom 19. stoljeća François Louis Callier, kao pionir švicarske proizvodnje čokolade, otvara prvu tvornicu u Švicarskoj, a Nizozemac Coenraad Van Houten izumljuje tzv. „dutching“ proces, proizvodnju čokoladnog praha koristeći hidraulični pritisak i dobiva proizvod koji mi danas poznajemo kao kakao u prahu. Godine 1840. u Belgiji nastaju prve prešane čokoladne table, pastile i figure.

Do kraja 19. stoljeća čokolada je isključivo tamna, sve dok 1875. Švicarac Daniel Peter of Vevy ne izumljuje mliječnu čokoladu. Početkom 20. stoljeća u Belgiji nastaju prve punjene čokolade za koje je zaslužan Jean Neuhaus (danas jedan od najpoznatijih belgijskih brendova fine čokolade).  

KRAŠ i čokolada

Godine 1911. Julije König, svojim znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica, i Slavoljub Deutsch, svojim kapitalom, u Zagrebu podižu tvornicu Union koja postaje prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi, a samo  dvije godine kasnije tvornici Union dodjeljuje se titula kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu.

Povijest čokolade

Već 1920. godine započinje proizvodnja mekanih karamela, kao i deserata, u čijem je odjeljenju radio i majstor Paul Eksner. U to doba već je postojao i nougat proizvod iz kojega se kasnije razvila poznata Bajadera.

Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija pogona čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona. Union počinje slijediti trendove i pišu se prvi slogani. 1938. godine počinje proizvodnja tankih čokoladica od 15 g, preteča Životinjskog carstva. 

Drugi svjetski rat utjecao je na promjenu asortimana. Nakon rata, 1946. godine u tvornici Union proizvodi se za robnu kuću Nama čokolada od 100 g koja se smatra prvom robnom markom na ovim prostorima.

Rođenje Kraša: tvornice Union, Bizjak i ostali manji proizvođači ujedinjuju se pod zajedničkim imenom antifašističkog borca i sindikalista Josipa Kraša. U samom srcu Zagreba, na adresi Ilica 15, 1952. godine otvara se prva Kraš Bonbonnièra, dok se 1954. godine prvi puta pojavljuje svima poznata i omiljena Bajadera, kraljica među desertima.

Povijest čokolade

Čokolada je danas svakodnevni užitak milijunima ljudi, bez nje ne možemo zamisliti moderno slastičarstvo. Svakodnevno se stvaraju novi proizvodi, okusi i forme, ali i boje čokolade. No sve veća potražnja za čokoladom pred proizvođače stavlja i i sve veće izazove koje će, nadamo se, uspješno savladati jer je stvarno teško zamisliti svijet bez čokolade.

Povijest čokolade

Vezani članci:

* Root element of PhotoSwipe. Must have class pswp. *}